Subota Srp 22

Biokovo - biokovska planinarska staza

Ocjena: / 8
LošeOdlično 

Divovski planinski lanac Dinarida nigdje nije tako blizu moru, a tako visok kao u Biokovu. Vidik s mora na njegovu impozantnu fasadu sa stijenama, točilima, procjepima i tornjevima duboko se doima svakoga. U jednom tre­nu pogled obuhvaća vruć pijesak plaža, zelenilo primorskog ruba, tisuću metara visok pojas stijena, a povrh svega bijele vapnenačke vrhove najljep­še planine u Dalmaciji. Bogatstvo pejzaža, počevši od plavog mora pa do vr­hova što se danju naziru kroz veo sivih i ljubičastih nijansi, o zalazu sunca kroz rumenilo, a noću kao tamna kulisa što strši u zvjezdano nebo, u mnogočemu nadmašuje ljepotu Alpa. No uza sve dimenzije i nagibe, Biokovo je pristupačna planina. Na njezino tjeme vodi niz staza što se probijaju kroz stijene na prvi pogled neprohodne, a na sam vrh vodi dobra, asfaltirana ces­ta, najviša cesta u Hrvatskoj. Svaki posjet ovom divu među našim planina­ma pruža izvanredan doživljaj jer su tu na malom prostoru sabrani neo­bični kontrasti prirode, obogaćeni vidicima na more.

Smještaj i građa

Biokovo u užem smislu jest masiv što se pruža od prije­voja Dubci (288 m) na cesti Brela - Zadvarje do prijevoja Staza (897 m) na cesti Tučepi - Kozica u dužinu od po prilici 25 km, a u širem smislu pruža se sve do Neretve u dužinu od preko 60 km, obuhvaćajući i Rilić-planinu. U poprečnom smjeru planina je vrlo uska. U svom najvišemu dijelu, između V. Brda i Turije, široka je samo 7 km. U pejzažu je osobito značajno daje greben s najvišim stijenama samo 3 km zračne linije od mora. Te su stijene građene od jurskih vapnenjaka, zbog čega je u njima izražena sva kraška grubost i plastika, za razliku od blaže svedenih kupolastih vrhova građenih od slojeva gornje jure.

Život na Biokovu

Biokovo je stoljećima hraniteljica, gotovo sveta planina. Ljudi su pronašli plodne udoline, dolce, škrape, koje su oživjeli i iskoristili za preživljavanje. Na Biokovu se boravilo često, poradi uzgoja krumpira i žitarica, lova, vađenja leda, ali ipak najviše radi stočarstva. Da bi se život mogao normalno odvijati, vlasnici dolaca i stada su na planini imali kolibe, tj. stanove. Najviše stanova imali su stočari iz Primorja, osobito iz Podgore i Tučepa, dok su na sjevernoj strani Biokova samo tri sela imala stanove – Župa, Krstatice i Zagvozd. Najveće i najzanimljivije sekundarno stočarsko naselje je Podglogovik, s dobro očuvanom prostornom organizacijom. To je danas napušteno naselje unutar kojega se nalaze stambeno-gospodarski sklopovi, lokve, bunari, gustirne, guvna i plodni dolci. U prošlosti, dok na ovom području još nisu korišteni hladnjaci, veliko značenje za lokalno stanovništvo imale su brojne jame ledenice u centralnom djelu Biokova, iz kojih su biokovski ledari vadili led. Ledene blokove obložene bukovim lišćem i umotane u tkaninu od kostreti (kozja dlaka) na magarcima su transportirali u mjesta podbiokovlja i zabiokovlja, gdje su biokovski led upotrebljavali u ugostiteljske svrhe.

Biokovska planinarska staza (Ne zadovoljava uvjete Komisije za planinarske puteve HPS-a)

Osnovao ju je PD Biokovo iz Makarske 09.09.1979. godine. Traje 4 dana hoda, ima 20 KT. Žigovi su u Društvu, a kod skupnih izleta no­si ih vodič sa sobom. Put započinje kod zadružnog doma u Bačnu kod Ploča (KT 1) i vodi sve do Gornjih Brela, povezujući sve poprečne putove koji vo­de iz Podbiokovlja u Zabiokovlje. Značajan je po tome što uzdužno povezuje cijelo Biokovo, gotovo od Neretve do Cetine, u zračnoj dužini od 60 km (pedometrom 110 km), ali valja spomenuti da na nekim dionicama markacije dugo nisu obnavljane te da su neke visinske dionice (npr. oko Sv. Ilije) re­zervirane samo za iskusne planinare. Vrhovi Biokova, a ujedno i KT "Biokovske planinarske staze":

  1. Miletnjak (Šćirovac) - 1619 m
  2. Sveti Jure - 1762 m
  3. Veliki Šibenik - 1467 m
  4. Sveti Ilija - 1642 m
  5. Rilić – vrh Sutvid (Velika Kapela) - 1158 m
  6. Vošac - 1421 m
  7. Kimet - 1536 m
  8. Troglav - 1658 m
  9. Sutvid (Sveti Vid) - 1332 m
  10. Sveti Roko - 1228 m
  11. Bukovac - 1262 m



Croatian English French German Hungarian Italian Russian Spanish

hgss


U slučaju nesreće


Najviši vrhovi RH


Hrvatski planinar


Trenutno gostiju

Trenutno aktivnih Gostiju: 27